JNA 35, 23273 Novo Miloševo, Srbija, 00381(0)69/783-155, 00381(0)63/644-369, banatskikulturnicentar@gmail.com

Banatski kulturni centar na Novosadskom sajmu knjiga 18–25. marta

Banatski kulturni centar biće jedan od izlagača na predstojećem Novosadskom sajmu knjiga u periodu od 18. do 25. marta 2024. godine gde će izložiti oko 50 novih naslova objavljenih u periodu između dva sajma.

Novosadski sajam knjiga održaće se u Hali 1 Novosadskog sajma, gde će Banatski kulturni centar na svom štandu ponuditi više stotina naslova, dok će odabrani naslovi biti na popustu i do 40%. Ulaz na sajam je besplatan.

Knjige sa sajamskim popustom mogu se poručiti putem sajta www.bkcknjige.rs ili telefonom 069/783-155 u periodu od 12. do 26. marta.

BKC redovno izlaže na Novosadskom sajmu od 2009. godine i do sada je objavio oko 650 naslova u oblasti književnosti, umetnosti, nauke, publicistike, na preko 15-ak jezika, autora iz više od 20 država sveta.

Između dva sajma Banatski kulturni centar poneo je više nagrada: Specijalno priznanje Beogradskog sajma knjiga za „Izabrana zenitistička dela“ (1. kolo u 8 tomova), Zahvalnicu Matice srpske za saradnju, pomoć i podršku Matici srpskoj u 2023. godini, „Književno pero“ Hrvatskog književnog društva Radovanu Vlahoviću za dugogodišnje književno stvaralaštvo, promicanje međunarodne kulture i suradnje između pojedinaca i društava za 2023. godinu, Specijalnu nagradu „Raša Popov” Radovanu Vlahoviću za uzuzetan doprinos književnosti i afirmaciji mladih autora. 


IZ PROTEKLE PRODUKCIJE IZDVAJAMO 


Izabrana zenitistička dela – Priznanje Beogradskog sajma knjiga
U protekloj godini izdavački poduhvat „Izabrana zenitistička dela” (1. kolo u 8 tomova) nagrađen je SPECIJALNIM PRIZNANJEM BEOGRADSKOG SAJMA KNJIGA koji je Banatski kulturni centar zajednički objavio sa Kulturnim centrom Vojvodine „Miloš Crnjanski”. Izabrana dela sadrže knjige zenitističkih autora Ljubomira Micića, Ivana Gola, Boška Tokina i Branka Ve Poljanskog, sa komentarima – 25 novih tekstova iz pera 12 saradnika.

 „Bapa“ na francuskom
Između dva sajma, objavljen je prevod romana „Bapa“ Radovana Vlahovića na francuski jezik (prevela Tamara Balaž). „Bapa“ je do sada preveden i na mađarski, slovački, rumunski i makedonski. Roman Bapa je početak banatske epopeje Radovana Vlahovića koja je do sada dobila još dva nastavka: romane 1934. i Mučenici. Nastaviće se...

Raša Popov u ediciji „Banat“
Dr Bojana Popović priredila je knjigu intervjua sa Rašom Popovim pod nazivom „Mokrinski čarobnjak“. „Popov u intervjuima govori o različitim temama, pre svih o svom televizijskom iskustvu i radu na radiju, zatim često priča i o detinjstvu i o Beogradu u koji se preselio kako bi završio studije književnosti, ili o svom stvaralaštvu, ali i o položaju umetnika u tadašnjoj Jugoslaviji i kasnije u Srbiji.“ (Bojana Popović) 

„Brana“ Milana Micića
... Brana, obogaćena ilustracijama Senke Vlahović, više je pesnička knjiga nego zbirka pesama ili poema. Nju čini dvadeset i jedno lirsko, tipično ljubavno pesničko delo sa zajedničkom temom prvog susreta lirskog subjekta i naslovne Brane. (Lazar Bukumirović) 

„L’imun. Isceđen” Predraga Markovića
Gramata Pesničke republike za 2022. godinu, na osnovu konkursa Propuštena prilika – za najbolju nenagrađenu knjigu objavljenu u poslednjih pola veka, pripala je Predragu Markoviću za njegovu prvu knjigu L’imun. Isceđen (Književna omladina Srbije, Beograd 1982). Ovo izdanje knjige objavljeno je kao nagrada autoru povodom dodeljivanja Gramate. „Subje­kat zbirke ok­ru­žen je neprijateljski ras­­­polože­nom oko­linom i predmetima u njoj. No, on nije pa­si­van posmatrač i statičan poput ob­jekta, već je aktivan učesnik u kreiranju poruka ko­je is­korak iz tradicionalnih prostora lir­ske po­ezije nudi.“ (Andrea Beata Bicok) 

Knjige kao nagrade na konkursu „Bogdan Čiplić“ i  „Prva knjiga“
Na osnovu konkursa za Nagradu „Bogdan Čiplić” objavljene su knjige: „Pozorišne priče (od srednjeg veka do dubrovačke drame) Milene Kulić i „Dve izrazito različite novele Ivana Pravdića. Na osnovu Konkursa „Prva knjiga” u saradnji sa Gradom Kikinda  objavljene su knjige mladih autora do 35 godina: „Nebo su razgažene cipele“ Uroša Pavlova,  „Beznađe“ Nine Katane i „Sve junake po imenu znadem: atribucija junaka u pesmama Tešana Podrugovića“ Milivoja Bajšanskog.  

Marica Šljukić: „Tezga pokraj puta”
(u zajedničkom izdanju BKC-a i Filozofskog fakulteta Novi Sad)
„Naučna monografija „Tezga pokraj puta: sociološka analiza karakteristika i položaja malih proizvođača na srpskom tržištu hrane” predstavlja bogati naučni, prije svega sociološki doprinos Sociologiji sela koji se ogleda, ne samo u pogledu značaja istražene teme, nego i u vrlo vještom, nadahnutom i stručnom pristupu zadatoj temi koja može imati nemjerljiv doprinos u kreiranju budućih strateških dokumenata razvoja malih proizvođača hrane, kao i načina njihovog pozicioniranja u lokalnim i globalnim tržišnim odnosima.“(Prof. dr Ranka Perić Romić)

Poezija Dušana Radaka „Krevet-zmija i mala Prosvetina enciklopedija”
„U ovoj knjizi vidimo presek kroz dosadašnje Rada­kovo stvaralaštvo, kao i nove pesme koje nisu lišene onoga što je pesnikova osobenost, ali ipak pred­stavljaju još jednu – novu fazu. U svakom slučaju, Dušan Radak je svoje mesto u istoriji književnosti već odavno obezbedio.“ (Simon Grabovac) 

„Narodni muzej Zrenjanin 1911–2021”
Kapitalno delo u izdanju Narodnog muzeja Zrenjanin i BKC-a, na preko 700 strana punog kolora, čiji je urednik dr Filip Krčmar, „Narodni muzej Zrenjanin 1911–2021”, objavljeno je povodom jubileja 110 godina od osnivanje muzeja. 

Još izdvajamo
Pored navedenih knjiga, iz produkcije u proteklih godinu dana izdvaja se monografija „Evropski fejsbuk pesnički festival: 10 godina“ Radovana Vlahovića, poezija Dragana Pop Dragana, Radeta Ćosića, Gorana Blagojevića, Nike Jasne Đukić, knjiga kritika Milana Živanovića, proza Davora Radulja, Predraga Stanaćeva, Danijele Milosavljević...

 


IZDANJA IZMEĐU SAJMOVA 2023. I 2024. GODINE


Edicija „Banat“
Raša Popov: „Mokrinski čarobnjak (izbor iz intervjua)“, priredila Bojana Popović

Roman
Radovan Vlahović: „Bapa” (drugo izdanje)
Radovan Vlahović: „Mučenici: nastavak romana Bapa: knjiga treća” (drugo izdanje)
Goran Blagojević: „Zemo“ (2. izdanje)

Proza
Ivan Pravdić: „Dve izrazito različite novele“
Davor Radulj: „Pomerena frekvencija“
Predrag Peđa Stanaćev: „Bibliotekar i druge priče“
Danijela Milosavljević: „Ždral”
Sanja Obradović: „Romela”
Slobodan Panić: „Orgazam i prosvetljenje”
Piroška Budišin: „Draga moja, da ti kažem“
Slobodan Panić: „Era istine i svesti“ (u pripremi)
Neda Ibrajter: „925“(u štampi)
Milorad Grujić: „Život bez snova“ (u pripremi)
Stanislava Bakić Jokanić: „Sasvim lične priče“ (u pripremi)

Poezija
Milan Micić: „Brana”
Predrag Marković: „L'imun isceđen“
Dušan Radak: „Krevet-zmija i mala Prosvetina enciklopedija“
Dragan Pop Dragan: „Reči o mislima/misli o rečima”
Rade Ćosić „Čovek to ne može da iskaže“
Nada Kljajić: „Izazvana”
Marija Stanković: „Deo mene“ (2. izdanje)
Nika Jasna Đukić: „Svetlost bezmenja“
Ivo Munćan: „Stare priče iz ravnog Banata”
Milan Micić: „Rakija i rane“(u pripremi)

Istorija
„Stepčanske sveske: Knjiga 1.”, zbornik radova
„Aleksandrovački letopis: zbornik radova: knjiga treća“

Ogledi
Milan Živanović: „Svako osvaja svoj Ararat 2: Zapisi o stvaraocima i delima“

Sociologija
Marica Šljukić: „Tezga pokraj puta: sociološka analiza karakteristika i položaja malih proizvođača na srpskom tržištu hrane“

Baština
Milutin Trbić: „Priče i pesme“, pripredio Nenad Stanojević
Ostoja Vojinović: „Rusija među nama“ (u štampi)

Prevodi
Radovan Vlahović: „Bapa” (na francuskom), prevela Tamara Balaž
Predrag Jašovich: „La vie de Nulhome de Nulleplace“ (prevela Mr Tanja Pajich)

Pozorište
Milena Kulić: „Pozorišne priče (od srednjeg veka do dubrovačke drame)“

Posebna izdanja
„Narodni muzej Zrenjanin 1911–2021”
Radovan Vlahović: „Evropski Fejsbuk pesnički festival: 10 godina:monografija“
Aleksandra Hajdin: „Jelena Badnjevac Ristić: Žena sa glavnog koloseka“

Prva knjiga/studije
Milivoj Bajšanski: „Sve junake po imenu znadem : atribucija junaka u pesmama Tešana Podrugovića“, 1. izdanje
Milivoj Bajšanski: „Sve junake po imenu znadem : atribucija junaka u pesmama Tešana Podrugovića“, 2. izdanje

Prva knjiga/proza
Nina Katana: „Beznađe“

Prva knjiga/poezija
Uroš Pavlov: „Nebo su razgažene cipele“

Zavičaj
Grujica Rođenkov: „Na putu bez traga”
Dragan Putnik: „Putnikove pesme“
Živka Torbica: „Dve kapi vode”
„Bogdan Kalabić – Čovek amaterizma”
Jelena Prćić: „Klizanje po duši”
Goran Blagojević: „Šapat razglednica“
Jelka Knežević: „Kad ljubav zamiriše“
Veselin Mandarin: „Nisam ti rekao“ (u pripremi)
Željko Višić: „Cvrkut na drveću bez lišća“ (u štampi)

Piroška Budišin: „Draga moja, da ti kažem“

 

Edicija PROZA
84 str, broš. povez, 21 cm, 2023. god.
ISBN 978-86-6029-630-8

Cena: 500 din

Poručivanje putem WEB KNJIŽARE ili telefona:
069/783-155

Život nemilo ostavlja tragove na svakom od nas. Nijedan dan u kome smo se probudili pa tako ni ovaj, nije nas upitao možemo li. Mi odlučujemo da li ćemo ustati iz tog kreveta sa pozitivnim razmišljanjem, određenim željama i verom u srcu, ili ćemo ostati da ležimo na njemu iščekujući sažaljenje i nečije ruke da naprave sve umesto nas… Ja svako jutro ustajem, zbog onih koje volim i koji me vole…

Piroška Budišin

Zahvalnica Matice srpske uručena Radovanu Vlahoviću

Predsednik Matice srpske prof. dr Dragan Stanić uručio je Zahvalnicu Matice srpske Radovanu Vlahoviću u okviru Dana dobrotvora Matice srpske 25. 12. 2023. u Novom Sadu.

Dragan Stanić i Radovan Vlahović

Zahvalnica Banatskom kulturnom centru dodeljena je za dugogodišnju saradnju Banatskog kulturnog centra i Matice srpske na manifestaciji Dani Teodora Pavlovića koja iduće godine beleži 25 godina trajanja. Pored ovog jubileja, iduće godine biće obeleženo i 220 godina od rođenja i 170 godina od smrti Teodora Pavlovića, zaslužnog matičara koji je rođen i umro u Karlovu, današnjem Novom Miloševu.

Maja Gojković i Radovan Vlahović

Zahvalnice su ovom prilikom dobili i brojni drugi predstavnici institucija iz Srbije i regiona. Događaju je prisustvovala i ministarka kulture i javnog informisanja Maja Gojković.

Dan dobrotvora Matice srpske

Dobitnici Gramata PESNIČKE REPUBLIKE 2023.

Ovogodišnji dobitnik Gramate Pesničke republike za propuštenu priliku za nenagrađenu knjigu je književnik Đorđe Pisarev (za delo „Knjiga gospodara pričaˮ, Vidici, 1985), dobitnik Gramate Pesničke republike za životno delo je Jovica Aćin, dobitnica Gramate Pesničke republike za poetsko književno stvaralaštvo je Marija Šimoković, a dobitnica Gramate Pesničke republike za doprinos međunarodnoj saradnji je Mila Mihajlović.



Pesnička republika održaće se po osmi put u Banatskom kulturnom centru u Novom Miloševu pod sloganom Svet treba da peva a ne da ratuje, u organizaciji BKC-a, uz podršku Opština Novi Bečej (termin će biti blagovremeno objavljen). U okviru programa manifestacije nagrade će biti uručene dobitnicima i biće održan tradicionalni pesnički maraton državljana Pesničke republike i onih koji to žele da postanu.

U okviru projekta, BKC objavljuje drugo izdanje nagrađene knjige pesama prošlogodišnjeg dobitnika Gramate Pesničke republike za propuštenu priliku – Predraga Markovića pod nazivom L'imun. Isceđen.

 



VIŠE O DOBITNICIMA NAGRADA

 

Gramata Đorđu Pisarevu

Gramata Pesničke republike za propuštenu priliku – za knjigu koja je objavljena u poslednjih 50 godina a nije bila nagrađena, pripala je književniku Đorđu Pisarevu za delo „Knjiga gospodara pričaˮ, Vidici, Beograd, 1985.

 

Đorđe Pisarev (1957, Vizić) je srpski prozni pisac, esejista, dramaturg, književni kritičar i novinar.  Diplomirao Jugoslovensku i opštu književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.  Urednik je „Nedeljnog Dnevnika“ i zamenik glavnog i odgovornog urednika „Dnevnika”.

Bio je glavni urednik časopisa „Polja”, urednik „Glasa omladine”, urednik kulturne rubrike „Dnevnika”, Prve knjige Matice srpske, Srpskog književnog magazina, edicije Nova proza u „Prometeju”. Zastupljen u tridesetak antologija i izbora srpske priče. Autor je preko 30 knjiga (romani, priče, eseji). Njegove drame su izvođene na više scena. Prevođen je na brojne svetske jezike. Član udruženja SKD, DNK, DKV.

Nagrade: „Borislav Pekić“, „Laza Kostić“, „Stevan Pešić“, „Karolj Sirman“, „Stanislav Lem“, Plaketa „Sima Cucić“, Nagrada za najbolju knjigu godine za decu Novosadskog sajma knjiga, DKV za knjigu godine, Pokrajinski fond kulture – knjiga godine, Medalja za ukupno stvaralaštvo KCV „Miloš Crnjanski“.

Živi i radi u Novom Sadu.

 

Gramata Jovici Aćinu

Gramate Pesničke republike za životno delo pripala je književniku Jovici Aćinu.

 

Jovica Aćin (1946, Zrenjanin) srpski je esejista, pripovedač i prevodilac.

Bio je urednik lista Student, časopisa Delo, Književna reč, Gradac, i izdavačkih kuća Rad, Službeni glasnik... Uprkos političkim pretnjama i zabranama, priredio je prvo izdanje u Srednjoj i Istočnoj Evropi Solženjicinove knjige Arhipelag Gulag.

Objavio je preko 20 knjiga priča i eseja. Priče i eseji zastupljeni su mu u nizu srpskih i stranih antologija, časopisa i zbornika u Srbiji, ali i u Francuskoj, Italiji, Španiji, Engleskoj, Kanadi, Rusiji, Poljskoj, Ukrajini, Vijetnamu, Sloveniji, Makedoniji, Bugarskoj, Mađarskoj, Grčkoj...

Preveo je na srpski više od četrdeset klasičnih i novijih književnih i filozofskih dela sa nemačkog, francuskog i engleskog jezika. Između ostalog preveo je sabrana dela Franca Kafke.

O njegovom književnom delu priređeni su temati u časopisima Reč, Polja, Ulaznica i Braničevo. Monografsku studiju o njegovom esejističkom delu napisao je dr Svetislav Jovanov, Jeretik u oltaru. Tekstovi o Aćinu nalaze se u autorskim knjigama na desetine eminentnih književnika. O njegovim radovima objavljeno je i stotinak studija, osvrta i prikaza u književnim časopisima, listovima, dnevnoj i nedeljnoj štampi, na radiju i televiziji. Svojevrsni esej za sebe, napisali su mu profesor Sreten Marić, Ivan Lovrenović (Sarajevo), Ljubomir Simović i Jovan Hristić.

Dobitnik je prestižnih priznanja: Nagrada „Milan Bogdanović”, Nagrada „Pavle Marković Adamov”, Nagrada „Ivo Andrić”, Nagrada „Dušan Vasiljev”, Nagrada „Stanislav Vinaver”, Nagrada „Karolj Sirmai”, Nagrada „Stevan Pešić”, Nagrada „Todor Manojlović”, Andrićeva nagrada, Nagrada „Zlatni suncokret”, Njegoševa nagrada, Nagrada „Stanislav Lem”, Nagrada „Milovan Vidaković”, Nagrada „Laza Kostić” i dr.

Član je Srpskog književnog društva. Živi i radi u Beogradu.

 

Gramata Mariji Šimoković

Gramate Pesničke republike za poetsko književno stvaralaštvo pripala je Mariji Šimoković.

 

Marija Šimoković (1947. Subotica) je pesnik, prozaista, esejista i prevodilac. Bavila se i pisanjem za pozorište, filmskih scenarija i novinarstvom. Studije filozofije, smer estetika i etika, završila na Beogradskom univerzitetu.

Objavila je trinaest knjiga poezije. U srpskoj periodici je objavila više desetina članaka i eseja. Dve njene knjige prevedene su na mađarski jezik.

Dobitnica je više priznanja: Prva nagrada na jugoslovenskom festivalupoezije mladih u Vrbasu, Nagrada za knjigu godine Društva književnika Vojvodine, dva puta je dobitnica nagrade „Dr Ferenc Bodrogvari“ za stvaralaštvo, Nagrada „Branko Miljković“ za najbolju knjigu pesama,  Nagrada Gradske biblioteke u Subotici za najbolje zavičajno ostvarenje, „Zmajeva nagrada“ Matice srpske i Nagrada „Stevan Pešić“.

Živi i radi u Beogradu.

 

Gramata Mili Mihajlović

Gramata Pesničke republike za doprinos međunarodnoj saradnji između Srbije i Italije pripala je Mili Mihajlović.

 

Dr Radmila (Mila) Mihajlović, istoričar, komunikolog, umetnik, novinar, prevodilac. Diplomirala je u Rimu na Konzervatorijumu „Santa Ćećilija“, odsek solo pevanja. Magistrirala je u Beogradu na Fakultetu muzičkih umetnosti. Doktorirala je na Fakultet za kulturu i medije u Beogradu na temu „Kulturno pamćenje tršćanskih Srba“.

Odlukom Ministarstva prosvete Republike Srbije, stekla je zvanje naučnog saradnika humanističkih nauka. Član je UKS-a, UNS-a.

Autor je preko deset naučnih knjiga od kojih su neke prevedene na strane jezike. Svečanim predstavljanjem njene knjige „Za srpsku vojsku – jedna zaboravljena priča“ u izdanju italijanskog Generalštaba oružanih snaga, država Italija je zvanično otvorila obeležavanje 100 – godišnjice od početka Prvog svetskog rata.

Dobitnik je Nagrade Grada Zrenjanina, Specijalne nagrade žirija italijanske književne nagrade „Čeruljo“, Priznanja UKS „Blagodarje“, Zlatne značke Kulturno-prosvetne zajednice Srbije, Povelje „Rastko Petrović“ za najbolje prozno delo godine, Srebrne medalje za zasluge predsednika Republike Srbije.

Prevodilac je i priređivač zbornika srpskih i italijanskih pesnika „Novi duhovni most (Novi Sad – Bari)“.

Predrag Stanaćev: „Bibliotekar i druge priče”

 

Edicija: PROZA
288 str, broš. povez, 13 x 21 cm, 2023. god.
ISBN 978-86-6029-632-2

Cena: 1200 din

Poručivanje putem WEB KNJIŽARE ili telefona:
069/783-155

Plakao je pred svojim zidom. Zid je bio sagrađen tako da mu je potpuno onemogućavao pogled u nebo. I sa svakom suzom sve jasnije je znao kako je i najmanja misao u životu cigla ili za gradnju ovakvog zida ili za podizanje lestvice put neba.
A čovek je zaista biće samo sa jednim ciljem – da zida.
Zidar je. Zla ili Dobra (i sebi i drugima).
(odlomak)

Predrag Marković: „L’imun. Isceđen”

Edicija: POEZIJA

60 str, broš. povez, 12 x 19 cm, 2023. god.
ISBN 978-86-6029-635-3

Cena: 600 din

Poručivanje putem WEB KNJIŽARE ili telefona:
069/783-155

Gramata Pesničke republike za 2022. godinu, na osnovu konkursa Propuštena prilika – za najbolju nenagrađenu knjigu objavljenu u poslednjih pola veka, pripala je Predragu Markoviću za njegovu prvu knjigu L’imun. Isceđen (Književna omladina Srbije, Beograd 1982). Ovo izdanje knjige objavljeno je kao nagrada autoru povodom dodeljivanja Gramate.


Zbirka L’imun. Isceđen objavljena je osam­dese­tih godina dvadesetog stoleća, u pe­ri­odu u kom lir­ska poezija pravi ot­klon od uobičajenog štimun­ga koji se ve­zuje za do­življaje i refleksije pesni­čkog sub­­je­­kta. (...) Marković se u svojoj zbirci pesa­ma og­laša­va kao neko ko prekida tradicionalnu nit pevanja u srpskoj poeziji i to čini na više nači­na. Najpre, njegovi tematski oda­biri u tri ciklusa su glas vispre­nog pes­ni­čkog duha koji na dovitljiv na­čin pro­na­lazi asocijativne i aluzivne veze me­­đu naj­neočekivanijim značenjskim poljima i kroz njih vešto gradi poentu pesama. Otklon od tradi­cije po­­­­jačava tako što upotrebljava kre­ativne po­ten­­ci­ja­le jezika i kroz do­set­ku, višeznačnost i alu­ziv­nost pravi is­ko­rake iz naviknutih pesničkih sli­ka i ras­položenja lirske poezije. Tradicionalne nor­­­­me su ne samo potisnute suptilno, već se pro­­tiv njih direktno nastupa, naglašeno de­pa­tetično i kroz sve to pesnički čin se potpuno demisti­­fi­ku­je. Subje­kat zbirke ok­ru­žen je neprijateljski ras­­­polože­nom oko­linom i predmetima u njoj. No, on nije pa­si­van posmatrač i statičan poput ob­jekta, već je aktivan učesnik u kreiranju poruka ko­je is­korak iz tradicionalnih prostora lir­ske po­ezije nudi. 

Andrea Beata Bicok